Izložba glagoljice
Izložba glagoljice
U utorak, 27. 11. 2018. učenici šestog i sedmog razreda posjetili su Nacionalnu sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu. Učenici su slušali zanimljivosti o glagoljici i još se malo bolje upoznali s njom. Našu povijest približile su i naše voditeljice:
Kako ste došli na ideju o stvaranju izložbe o glagoljici?
– Ova je godina obilježena kao Godina kulturne baštine, a kako mi kao Nacionalna knjižnica imamo mnogo knjiga koje se odnose na kulturnu baštinu povodom te prigode iskoristili smo glagoljicu.
Koliko ste se dugo pripremali za ovu izložbu?
– Mi nismo autorice ove izložbe, ali autor kaže da su se radni materijali skupljali čak godinu dana.
Mislite li da postoje još neistraženih spomenika na glagoljici?
– Naravno, dok god je ljudi biti će i spomenika.
Kako ste se odlučili napraviti izložbu o glagoljici s obzirom na to da su Hrvati u prošlosti pisali još dvama pismima?
– Glagoljica je najstarije hrvatsko pismo, a za hrvatsku je posebna zato što ima svoj posebni oblik, uglata glagoljica. Latinicom i ćirilicom pisali su i drugi narodi, a još i danas ih koriste.
Koji bi po vama spomenik napisan glagoljicom bio najvažniji?
– Bašćanska ploča, ona obilježava prijelaz iz oble u uglatu glagoljicu, a sam tekst je napisan čakavicom.
Postoje li dijelovi spomenika pa čak i cijeli spomenici napisani glagoljicom u nekoj drugoj državi ili kontinentu?
– Druge knjižnice posjeduju neke naše spomenike i knjige, Hrvojev misal, najljepše ukrašena knjiga toga doba čuva se u Istanbulu, a naša najstarije pisana knjiga “razasuta” je po inozemstvu, 6 primjeraka sačuvano je u Hrvatskoj, a neki od dijelova nalaze se i u Kongresnoj knjižnici u Washingtonu i u bečkoj knjižnici.
Mislite li da bi djeca u svim školama trebala znati azbuku( glagoljična “abeceda”) kao i abecedu?
– Ne bi trebali znati glagoljicu tečno, ali možda neke osnovne stvari kao što su ime, prezime… Želimo glagoljicu sačuvati od zaborava i naša je odgovornost i odabir hoćemo li je i dalje prenositi! Dunja i Marija, 6. b